DRI: Ministarstva da unaprede finansijsko upravljanje i kontrolu i internu reviziju
DRI: Ministarstva da unaprede finansijsko upravljanje i kontrolu i internu reviziju
Osam ministarstava, odnosno 44 odsto u 2018. godini uspostavilo je sistem finansijskog upravljanja i kontrole na propisan način, dok je ostalih deset, odnosno 56 odsto imalo određene slabosti. Jedinicu interne revizije, iste godine, normativno je uspostavilo 17 od 18 ministarstava, pokazao je Izveštaj o reviziji svrsishodnosti poslovanja „Efikasnost uspostavljanja interne finansijske kontrole u ministarstvima“.
Ministarstva nisu u potpunosti kadrovski popunila jedinicu za internu reviziju. Tako tri ministarstva nisu imala nijednog zaposlenog internog revizora, dok je osam ministarstava delimično popunilo ovu jedinicu sa jednim ili dva interna revizora. Samo sedam ministarstava, odnosno 39 odsto je na propisan način uspostavilo internu reviziju i zaposlilo tri ili više internih revizora.
Cilj revizije, koju je Državna revizorska institucija sprovela tokom 2020. godine, bio je da se ispita u kojoj meri su ministarstva uskladila sisteme internih kontrola u svojim organizacijama sa konceptom interne finansijske kontrole u javnom sektoru, odnosno da li su uspostavila sistem finansijskog upravljanja i kontrole (FUK) i funkciju interne revizije (IR) u svojim organizacijama, istakao je dr Duško Pejović, predsednik Državne revizorske institucije i generalni državni revizor. Takođe smo sagledali aktivnosti Centralne jedinice za harmonizaciju u pružanju pomoći i podrške ministarstvima u uspostavljanju ovog sistema.
Revizijom smo utvrdili da jedno od tri posmatrana ministarstva, a subjekti revizije bili su Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstvo omladine i sporta, nije uspostavilo sistem FUK na propisan način, dok ostala dva ministarstva nisu redovno ažurirala uspostavljeni sistem FUK, rekao je dr Pejović.
Jedno ministarstvo još uvek nije normativno uspostavilo jedinicu za internu reviziju, dok ostala dva nemaju potpunu kadrovsku popunjenost jedinice za internu reviziju. Takođe, jedno ministarstvo nije uskladilo godišnji i strateški plan interne revizije, niti je sprovelo sve planirane revizije, a izostalo je i praćenje datih preporuka.
Izveštaj o reviziji je pokazao da iako su ministarstva preduzimala aktivnosti na uspostavljanju sistema interne finansijske kontrole u prethodnom periodu, potrebno je da intenziviraju aktivnosti na daljem razvoju i unapređenju sistema FUK i funkcije IR, kako bi se obezbedila veća podrška rukovodstvu u ostvarivanju ciljeva poslovanja, naglasila je Mira Otović, viši savetnik u reviziji i vođa tima za sprovođenje ove revizije.
U revizijama finansijskih izveštaja i pravilnosti poslovanja koje je Državna revizorska institucija sprovela u periodu 2016-2018. godine, revidirano je po pet različitih ministarstava, od kojih su po tri imala nepravilnosti u uspostavljanju FUK. Nepravilnosti su se uglavnom odnosile na nepostojanje i nepotpunost internih akata i procedura, neusaglašenost internih akata sa aktima više pravne snage, nepostojanje potpunih kontrolnih aktivnosti nad dokumentacijom i nedonošenje strategije upravljanja rizicima i registra rizika.
Ministarstva su u 2018. godini izvršila tekuće rashode i izdatke u iznosu od 713 milijardi dinara, odnosno 43 odsto budžeta Republike Srbije, a u 2019. godini 793 milijardi dinara ili 42 odsto budžeta. Ova činjenica dodatno povećava potrebu da se uspostavi adekvatan sistem internih kontrola u ovim organima, poručio je dr Pejović.
Ministarstva kao direktni korisnici budžetskih sredstava Republike Srbije u obavezi su da uspostave adekvatan sistem internih kontrola koji će im omogućiti efektivno upravljanje rizicima i ostvarivanje ciljeva poslovanja u skladu sa propisima, budžetom i dobrim finansijskim upravljanjem.
Dobro uspostavljen sistem internih finansijskih kontrola mogao bi da spreči eventualne greške, prevare i zloupotrebe u poslovanju i obezbedi trošenje sredstava poreskih obveznika na zakonit, ekonomičan, efikasan i efektivan način, naglasio je dr Pejović. Rukovodioci treba da shvate značaj uspostavljanja sistema FUK i da sagledaju njegov doprinos u donošenju odluka i ostvarivanju ciljeva poslovanja. Uvođenje ovog sistema ne treba posmatrati samo kao ispunjenje zahteva Poglavlja 32 - Finansijski nadzor, već treba shvatiti da je uspostavljanje sistem FUK neminovnost kvalitetnog i organizovanog funkcionisanja korisnika javnih sredstava.
U uspostavljanju sistema FUK u Republici Srbiji primenjuje se koncept „COSO“ okvira, čiji su elementi propisani. Sva ministarstva treba da uspostave pet elemenata sistema FUK – kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, komunikaciju i informacije, kao i praćenje i nadzor.
Obaveza uspostavljanja finansijskog upravljanja i kontrole i interne revizije za korisnike javnih sredstava propisana je Zakonom o budžetskom sistemu iz 2009. godine, kao i obaveza Ministarstva finansija - Centralne jedinice za harmonizaciju da obavlja poslove harmonizacije i koordinacije.
Državna revizorska institucija je subjektima revizije dala ukupno 16 preporuka. Ministarstvima su, između ostalog, date preporuke koje se odnose na uspostavljanje, ažuriranje i unapređenje sistema FUK i uspostavljanje funkcije IR sa adekvatnom kadrovskom popunjenošću. Takođe, Centralnoj jedinici za harmonizaciji su date preporuke za unapređenje saradnje sa Nacionalnom akademijom za javnu upravu u delu održavanja obuka iz oblasti FUK i IR, unapređenje stručnog usavršavanja ovlašćenih internih revizora u javnom sektoru, uređivanje načina sprovođenja i praćenja preporuka iz oblasti internih kontrola, kao i utvrđivanje programa eksternog ocenjivanja i metodologije sagledavanja kvaliteta rada IR.
Izveštaj o reviziji svrsishodnosti poslovanja „Efikasnost uspostavljanja interne finansijske kontrole u ministarstvima“ dostupan je OVDE.